![]() ![]() ![]() |
![]() |
|
|
|
|
NEPTUN
Zeleno-plava planeta Neptun nazvana po bogu mora starih Rimljana. Neptun je otkriven sasvim slučajno. Naime otkriveno je da nekko telo svojom gravitacijom "ometa" kretanje Urana. Uran je ubrzavao i usporavao svoje kretanje na neobjašnjiv način ne pokoravajući se ustanovljenim zakonitostima. Jedino objašnjenje ove pojave bilo je da se iza Urana nalazi još jedna masivna planeta koja utiče na njegovo kretanje. Astronom
Johan Galeu je 23. septembra 1846. godine pronašao zagonetnu planetu.
Interesantno je da je i Galileo Galilej posmatrao Neptun još 1612. godine,
odnosno 234 godine pre njegovog zvaničnog otkrića. Svaki korisnik računara
i najprostijeg programa za astronomiju mogu postaviti simulaciju neba
tog 27. i 28. decembra 1612. i 27. i 28. januara 1613. godine kada je
Galilej posmatrao nebo. Vrlo jasno se vidi Neptun. Mada je imao izuzetnu
sposobnost da zapaža nova nebeska tela, Galilej nije otkrio planetarni
karakter ovog zvezdolikog oblika. Prečnik planete je pouzdano određen kada je 7. aprila 1967. godine Neptun u svome kretanju preko zvezdanog neba zaklonio lik jedne od dalekih zvezda. Ovakav događaj naziva se okultacija. Ako se izmeri tačno koliko je okultacija trajala, a postoje podaci o brzini kretanja planete, može se lako dobiti njen prečnik. Trenutno usvojena vrednost prečnika na ekvatoru je 48 600 km. Prosečna temperatura Neptuna je -213°C to jest samo 2°C niža od one na Uranu, mada bi trebala biti za 12°C. To znači da Neptun ima unutrašnji izvor toplote koji daje otprilike isto toliko energije koliko dolazi i od Sunca. Uran takav izvor energije ne poseduje pa je za sada to nerešena enigma. Neptunov dan traje 15 časova i 48 minuta. Neptun se nalazi na oko 30 puta većem rastojanju od Sunca nego Zemlja, a njegova godina traje 164,8 naših. Od svoga otkrića 1864. godine Neptun još nije napravio ni jedan krug oko Sunca. Neptun je predposlednja planeta Sunčevog sistema ali je zbog ekscentrične orbite Plutona ponekad i zadnja planeta. To se desilo između januara 1979. i marta 1999.godine. Avgusta 1989. godine "Vojadžer 2" je prošao pored Neptuna, poslavši na Zemlju oko 9.000 snimaka planete i njenih satelita. Posle ove misije znamo da Neptun okružuju četiri prstena. Neptunovi
sateliti Najveći
Neptunov satelit Triton, otkrio je Englez Viljem Lasel, 10. oktobra
1846. godine, samo 18 dana posle otkrića Neptuna. Ovaj satelit, čiji je
prečnik 4.400 km, veći je od Meseca i Plutona i spada u red najvećih satelita.
Oko Neptuna se kreće na srednjoj udaljenosti od 394.700 km, što je slično
rastojanju izmedju Zemlje i Meseca. Za razliku od našeg Meseca Triton
se oko Neptuna okrene za nešto manje od 6 dana. Njegovo obrnuto kretanje
navodi na pomisao da nije nastao istovremeno sa planetom nego da je kasnije
zahvaćen njegovom privlačnom silom. Satelit Nereidu otkrio je Džerald Kujper sto godina kasnije, 1. maja 1949. godine. Ovaj Neptunov pratilac čiji je prečnik 200 km, ima orbitu sa izuzetno velikim ekscentricitetom, kakav nema ni jedan drugi satelit u Sunčevom sistemu. Usled toga njegova udaljenost od Neptuna menja se od 140.000 do 9.500.000 km, a oko planete obiđe za 358,4 dana. Neptun je zadnja planeta do koje je čovek došao svojim kosmičkim aparatima. "Vojadžer 2" je otkrio mnoge tajne zeleno plave planete, ali je i postavio mnoge nove zagonetke na kojima će još dugo raditi astronomi.
Neptunovi sateliti
|