Tabela legendi
Imenovanje objekta
Privremeno
imenovanje objekta ili oznaka nekog stalanog broja za neki objekat.
Odredjen od strane "Minor Planet Center"
Vremenski period
Vremenski
raspon u kome je otkriven udar. Tipičan period
za ovakva istraživanja je ako se
sprovode i do 100 godina
u budućnosti.
Potencijalni udari
Broj
dinamično savim očiglednih potencijanih udara, koji su otkrili dežurni
posmatrači. Dogadjaj bi mogao da ima nekoliko kvalitativno jedinstvenih
mogućih ishoda. Na primer: da li će se udar dogoditi u tačno datoj
godini, za vreme neke od orbiti, koje objekat vrši oko
Sunca, ili će doći do skretanja
putanje zbog eventualnog planetarnog sudara, koji se u medjuvremenu
već dogodio negde u Sunčevom sistemu.
Verovatnoća udara (zbirna)
Izračunavanje
ukupnog procenta koji bi označavao
realnu verovatnoću udara objekta u odnosu na ukupan broj otkrivenih
potencijalno opasnih objekata
V *( Vinfinity = beskrajna, beskonačna,
relativna brzina)
Relativna
brzina asteroida u odnosu na Zemlju, pod predpostavkom da Zemlja nema
masu.
H
Apsolutna
magnituda je jedna suštinska mera sjaja. To je vidljiva magnituda objekta, kada se isti
nalazi na udaljenosti od 1
AU, podjednako mereno u odnosu na Sunce i na posmatrača i pri punoj
fazi za posmatrača.
Procenjena
veličina prečnika
Procenjena veličina prečnika asteroida, pod predpostavkom
da je vidljivost jednaka
pv = 0.154
Stvarni
precnik objekta bi mogao da varira
cak i za faktor 2.
Palermo
Scala (zbirna) & ( maximalna)
Kumulativna
= zbirna i maksimalna skala
opasnosti, prema važećoj takozvanoj Palermo tehničkoj skali opasnosti
od udara
Torino
skala ( maksimalna)
Maksimalno
otkrivene opasnosti od udara, koristeći Torino skalu opasnosti od
udara. Prema ovoj skali od 10 podeoka, nivo ravan nuli označava da
udar koji bi se dogodio ne bi imao praktičnih posledica. Prema Torino
skali opasnosti od udara, broj 1
(jedan) već označava neki dogadjaj
koji zahteva pažljivo posmatranje i praćenje. Sa svakim većim stepenom
na skali, povećava se progresivno
i verovatnoća zbog čega i dogadjaj
zaslužuje veću pažnju i zabrinutost.
|
TORINSKA SKALA VEROVATNOĆE UDARA NEBESKIH
OBJEKATA
|
Procena
mogućnosti slučajnog udara asteroida ili kometa u 21 Veku
|
Nema Opasnosti
(Bela
Zona)
|
0
|
Mogućnost
sudara je nula, ili
toliko niska verovatnoća koja je ravna nuli. Takodje se odnosi
i na male objekte kao sto su meteori i tela koja sagore u
atmosferi, kao što se to dešava retkim metroritima koji padaju
i retko kad prouzrokuju neku štetu.
|
|
Normalna
( Zelena Zona)
|
1
|
Rutinsko
otkriće, kojom prilikom objekat prolazi blizu Zemlje, po predvidjenoj
putanji i gde ne postoji nikakav rizik od potencijalne opasnosti.
Tekući proracuni pokazuju da su šanse da se dogodi sudar
veoma male ili nikakve i nema nikakvog razloga za podizanja
javne uzbune. Nova teleskopska posmatranja bi takodje potvrdila
da se radi o riziku ravnom nuli (0). |
|
Zasluzuje
paznju astronoma
(Zuta Zona)
|
2
|
Otkriće,
koje bi moglo da bude rutinsko, kad se radi o proširenim,
odnosno pojačanim istraživanjima. Otkriće nekoga objekta koji
bi mogao biti dovoljno blizu, ali koji i dalje nije od visokog
rizika, odnosno njegov prolazak ne bi bio toliko blizu da može da dodje do direktnog
udara o površinu Zemlje. Mereno pažnjom, kojom bi ovakvom
objektu pridavali astronomi,
smatra se da on ne bi ugrožavao bezbednost Zemlje, te nema
potrebe za javnim obraćanjem stanovništvu, pošto je mogućnost
direktnog udara malo verovatna. Nova teleskopska posmatranja
bi verovatno dokazala da je ovakav objekat, što se tiče opasnosti ravan nuli.(0).
|
3
|
Susret koji zaslužuje
svu paznju astronoma. Tekuci proračuni daju verovatnoću 1%
velike sanse sudara sa lokalnim razornim efektima. Najverovatnije
da će nova teleskopska posmatranja dovesti do preispitivanja,
tj. potvrde da se ipak radi o nultoj
verovatnoći. Skretanje pažne javnosti i javnih
ličnosti zavisi od procene da bi do sudara moglo doći u toku
naredne decenije.
|
4
|
Bliski
susret, koji zaslužuje pažnju astronoma. Tekući proračuni
daju verovatnoću veću od 1% da će doći do sudara, koji bi
doveo do regionalne katastrofe. Medjutim i ovde je najverovatnije
da bi posmatranja, sa najmodernijom
teleskopskom opremom pokazala da se radi o nivou rizika ravnom
nuli. Da bi se alarmirala
javnost ili javne ličnosti, zavisi od procene da li se radi
o dogadjaju koji će uslediti u narednoj deceniji.
|
|
Pretnja
(Oranz Zona)
|
5
|
Bliski
susret, koji predstavlja
ozbiljnu, ali još uvek ne i izvesnu pretnju, regionalnih razmera. Zaslužuje "kritičnu"
pažnju astronoma, koji bi trebali da odrede preciznije da
li hoće ili neće doći do udara nevedenog
objekta. Ukoliko je pretnaj od sudara smeštena u vremenu manjem
od jedne decenije, zaslužuje pažnju državnih institucija i
planiranje sa tim u vezi.
|
6
|
Bliski
susret sa velikim objektom, koji bi predstavljao ozbiljnu,
ali još uvek neizvesnu pretnju (katastrofu) globalnih
razmera. Zaslužuje vrlo visoku (kritičnu) pažnju astronoma,
kako bi precizno odredili da li hoće ili neće doći do udara.
Ako se njihovi proračuni uklapaju u okvir
dogadjaja koji bi se mogao odigrati
u periodu manjem od naredne tri decenije, bilo bi poželjno
da se uključe i vladine institucije i da uzmu učešća u
planiranju budućih dogadjaja.
|
7
|
Veoma
blizak susret sa velikim objektom, koji bi se mogao dogoditi
u ovome veku predstavljao bi još uvek neizvesnu pretnju, ali
svakako bez presedana zaslužnu pažnju naučnika, koja bi mogla
da ima globalne i katastrofalne posledice. Za ovakvu pretnu
u ovome veku, poželjno je medjunarodno i objedinjeno planiranje,
naročito u pogledu tačnosti procena, da li bi zaista uopšte
došlo ili ne do ovakvog sudara.
|
|
Izvestan
Sudar
(Crvena Zona)
|
8
|
Sudar je izvestan, sa mogućnošću da prouzrokuje lokalnu
katastrofu ukoliko dodje do udara na čvrsto tle ili da izazove
cunami efekat, ukoliko dodje do udara u priobalne oblasti
okeana. Ovakav dogadjaj se
dešava sa verovatnoćom jednom na svakih nekoliko 1000 godina
|
9
|
Sudar
je izvestan, sa katastrofalnim regionalnim razmerama, do kojih
bi došlo prilikom udara o Zemlju, ili od posledica velikog cunami
efekta, u slučaju udara objekta u okean. Ovakvi dogadjaji se
odigravaju jednom u 10.000 godina ili jednom u toku 100.000
godina. |
10
|
Sudar je izvestan i isti prouzrokovao katastrofalne globalne
klimatske promene, koje bi mogle da ugroze civilizaciju, ma
gde da se dogodi udar, bilo o površinu Zemlje ili u okeane. Ovakvi dogadjaji se odigravaju jednom u 100.000 godina ili više.
|
Kako
se vrši konverzija sa jedne skale na drugu
Palermo
skala je kontinualna i zavisi od
broja godina koje treba da prodju do potencijalnog udara. Ne postoji odgovarajuća direktna
konverzija izmedju dve skale. Generalno, medjutim, kada bi se
neki dogadjaji odigrali sa učestalošću koja je iznad nekog prosečnog
broja dogadjanja u prošlosti, on bi premašio vrednost "nula" na
obe skale.
Kako se tačno izračunavaju vrednosti Palermo
Skale ?
Palermo
skala se bazira na 10 logaritama relativnog rizika.
PS=
log 10 R
Relativan rizik
R je dat kroz formulu
R= Pi /
( f p xDT )
Gde je Pi verovatnoća mogućeg udara a DT je vreme
koje preostaje do potecijalnog dogadjaja mereno godinama. Učestolost
dogadjaja (udara) tokom godina u prošlosti
fB = 0.03 x E -4/5
predstavlja godišnju
verovatnoću od jednog udara sa energijom ( E, u megatonama TNT) koja bi bila dovoljno velika kao i sam dogadjaj o kome je reč.
A šta je sa kumulativnim vrednostima Palermo
skale?
Kumalitivna vrednost Palermo
skale odražava ozbiljnost sveukupno
otkrivenih potencijalnih objekata i mogućih načina - ishoda potencijalnih sudara.
Uzima se baza -10
logaritam od sume pojedinačnih relativnih vrednosti rizika:
PScum = log 10 (10 PS1
+ 10PS 2 +10PS3 + ...)
Sličan zbir može se dobiti prilikom određivanja stope
relativnih slučajnih opasnosti
dobijenih sabiranjam objekata.