buran

MISIJA "DEEP IMPACT"

PRIPREMA ZA LANSIRANJE (05.01.2005.god)

Svemirska robotska misija istraživanja kometa pod nazivom "Deep Impact", spremna je za lansiranje sredinom januara ove godine, izjavili su Richard Grammier i Donald Yeomans iz NASA-ina JPL-a. U proteklih mesec dana obavljene su posljednje pripreme pred lansiranje ove ambiciozne misije koja ima za cilj susret sa kometom Tempel-1 u šestom mesecu ove godine. Lansiranje "Deep Impacta" planira se za 12. januar 2005. godine raketom nosačem "Delta II" sa Kennedy svemirskog centra na Floridi. Ukoliko sve protekne po planu, letelica će na cilj stići 04.06.2005. na američki "Dan nezavisnosti". Neposredno pre dolaska na cilj, od matične letelice odvojiće se sonda nazvana "Impactor", koja će imati zadak direktnog pogotka komete. "Impactor" u sebi nosi specijalni eksploziv, ekvivalent snage 4,5 tona TNT-a, koji će se aktivirati u trenutku udara u kometu.

Naučnici ovim eksperimentom očekuju odgovore na mnoga pitanja: gledaju strukture kometa, te mogućnosti uništenja takovih objekata ili menjanje njihove putanje u slučaju kada bi Zemlji pretila opasnost od takovog nebeskog tela.

LANSIRAN PRESRETAČ KOMETE Cape Canaveral, USA (13.01.2005.)

U 19:47 sati po našem vremenu sa američkog raketodroma "Cape Canaveralt" na Floridi uspešno je raketom "Boeing Delta II", lansirana robotska misija "Deep Impact", sa ciljem presretanja komete "9P/Templ 1", na američki Dan nezavisnosti, 4. jula ove godine. Prva robotska letelica sa ciljem "bojevog delovanja" po nekom nebeskom telu (izuzev Meseca), uspešno je lansirana sa lansirnog kompleksa "17B" raketodroma sa Floride. Kako su izjavili voditelji misije Michael A'Hearn sa University of Maryland i Don Yeomans iz NASAina Jet Propulsion Laboratory 12. januara izvršeno je perfektno lansiranje letelice "Deep Impact" (Duboki udar) na presretanje komete Templ 1, što će se dogoditi 04. jula ove godine. Letelica je uspešno napustila Zemljinu orbitu i usmerena prema svom cilju, tokom jučerašnjeg dana. Nakon kratkotrajne konfuzije u podacima, stigla je potvrda sa same letelice da je sa njom sve u redu. Letelica se sada nalazi u "safe modu" načina rada i očekuje se njeno puno funkcioniranje već ovih dana.

Nakon strahovitog udara komete Shoemarker-Levy u Jupiter prije desetak godina, naglo je poraslo zanimanje naučnika ali i političara za mala tela sunčevog sistema. Svest o potencijalnoj opasnosti po civilizaciju odrešila je dotad zavezanu "kesu".

Dosadašnja istraživanja kometa:

Prva direktna istraživanja kometa datiraju iz sredine osamdesetih godina prošlog veka kada su dve ruske letelice (VEGA 1 i 2), jedna evropska (GIOTTO) i jedna japanska (PLANET B) letelica istraživale poznatu Halejevu kometu. Posle toga je desetak letelica poslano prema raznim telima. Posebno treba izdvojiti američku misiju "Stardust" koja je sa "uhvaćenim" uzorcima repa komete "Wild 2" vraća nazad na Zemlju (dolazi 2006.), te evropsku misiju "Rosetta" koja će biti lansirana 2007. prema kometi "Churyunov-Gerasimenko", na koju će spustiti mali lender a sama orbitirati sa kometom oko Sunca.

Naučnicima je od izuzetne važnosti, na licu mesta, saznati geološke, hemijske i mehaničke osobine komete.Veruje se kako su komete mogući nosioci primitivnih oblika života, a mogućnost da tela kometa sadrže "rezervoare vode" vrlo je značajna zbog budućih astronomskih poduhvata u sunčevom sistemu. Još je Artur C. Clarke u romanu "Odiseja 2061" opisao moguće snadbevanja svemirskih brodova vodom sa samih kometa, a separirani sastojci vode, vodonik i kiseonik bi se koristili kao raketno gorivo!

Sudari kometa sa drugim nebeskim telima nisu retkost u svemirskim okvirima. Mada je možda baš takav sudar komete sa Zemljom nekada davno doneo život na Zemlju, neki budući sudar bi ga mogao potpuni uništiti. Zato je važno videti mogućnosti eliminacije takve moguće pretnje ako se desi nekada u budućnosti. Baš sa tim ciljem odgovora na sva ova pitanja i brojnih nedumica, konstruisana je misija "Deep Impact".
Sama se letjelica sastoji od masivne (1020 kg) matične letelice i "bojevog svemirskog torpeda", nazvanog "Impactor", mase 372 kg. "Impactor" je snadbeven vlastitim navigacijskim sistemom, kamerom i manevarskim motorima. Zadatak "Impactora" je udar u telo komete, dok će matična letelica sve to snimati i istraživati.

Nakon višemesečnog putovanja i pređenih nekoliko stotina miliona kilometara, "Deep Impact" će na cilj stići 03. jula ove godine. Tada će se "Impactor" odvojiti, matična letelica će zauzeti putanju koja će joj sa sigurne udaljenosti od nekoliko hiljada kilometara omogućiti snimi ono što će se dogoditi. Istovremeno "Impactor" će brzinom od preko 37.000 km/h udariti u telo komete "Templ 1" i tamo eksplodirati. Događaj je "tempiran" na sam američki Dan nezavisnosti, tj. 04. jula u 07:00sati po našem vremenu, na udaljenosti od gotovo 150 miliona kilometara od naše planete. To je približno jedna astronomska jedinica tj srednje rastojanje Sunce-Zemlja).

Šta će se pri tom desiti niko zapravo ne zna. Postoje predviđanja kako će se na kometu veličine nekoliko kilometara napravit krater dubine 30-tak metara i širine 100-tinak metara, pa sve do procena kako je moguć potpun raspad tela komete. Jedno je sigurno: taj prvorazredni događaj posmatraće svi astronomi na svetu, od amatera do profesionalaca, a u akciju praćenja biti će uključena i tri svemirska teleskopa (Hubble, Chandra i Spitzer)!

Kometu "9P/Templ 1", otkrio je francuski astronom, Ernst Wilhelm Leberecht Templ dana 03. aprila 1867. iz Marsellesa, Francuska. Radi se o kratkoperiodičnoj kometi, koji svakih pet i po godina navraća u blizinu Sunca, pa je zbog toga poslužila kao "zahvalan" cilj misije.

Pripremio:
Marko Mijatović, marko@ad-loznica.org.yu
astronomsko društvo "Loznica"